Leonard Cohen i sjaj i bijeda dvorane Stožice (2010)
Fotografije: Aleš Podbrežnik
Mjesto: Arena Stožice / Ljubljana / Slovenija
Datum koncerta: 11.10.2010
Broj posjetitelja: 13
Nedavno se u dnevniku Delo moglo pročitati da je Cohen zajedno s Dylanom, Johnnyjem Cashom i Nickom Caveom jedan od četvorice glazbenika s biblijskom težinom. Pomalo pretjerana tvrdnja, barem kad je riječ o Caveu, čiji bi se status u najboljem slučaju mogao nazvati kultnim, dok Cohen s biblijskim klubom koketira ponajprije zbog svog podrijetla, koje ga navodno veže baš uz biblijskog Arona. U svakom slučaju, istina je da je u današnje internetsko doba malo međunarodno poznatih izvođača koji bi prodane karte brojali u desecima tisuća. Među njih Cohen zasigurno spada. Tome nedvojbeno pridonosi ponajprije duhovna širina sijedog gospodina sa šeširom, jer je čovjek uz glazbenika i pjesnik, prozaist i publicist, a njegove su zbirke prevedene na većinu svjetskih jezika, pa i na slovenski. Prvu knjigu pjesama objavio je još davne 1956., a prvi roman 1963. Doduše, na svijetu bi se zacijelo našlo nekoliko jednako plodnih autora, ali Cohen je među njima nedvojbeno unicum, jer je jedini kojemu je svoju profinjenu poeziju uspjelo spojiti s jednako fantastičnom glazbom. Pritom mu nitko (pa ni Dylan) ne dosiže do koljena.
Cohen je tako zasigurno više nego primjeren izvođač za krsnu sezonu dvorane u Stožicama, u koju je tog dana stiglo oko 10.000 posjetitelja. A tu su počele i nevolje. Organizatori se još nisu dobro privikli na kapacitete objekta, što smo osim onih koji su karte kupovali na lokaciji prije koncerta osjetili i akreditirani novinari. To su dokazivale nepreglednine redovi nerazdraganih posjetitelja i medijskih ljudi koji su se slijevali prema paru skromnih prodajnih šaltera na kontejneru ispred objekta. Povrh toga došlo je i do zbrke s oznakama sjedala, pa su se neki, nakon što nas je poprilično njih propustilo uvodne točke nastupa, morali mučiti još i s time.
Unutrašnjost stožičke dvorane za naše je prilike prilično impresivna, a i zvuk je iznenađujuće dobar. Cohen je tako oduševio u svakom pogledu. U tri i pol sata (s pauzom) čuli smo sve njegove uspješnice od Dance me to the end of love, Hallelujah, I’m your man, First we take Manhattan, pa do Closing time, koja ovaj put začudo nije bila posljednja, jer su je u drugom bisu naslijedile još I tried to leave you i Ain’t no cure for love. Naravno, nije izostala ni Cohenova simpatična mimika skidanja šešira, telemark na jednoj nozi (za posebno dirljive trenutke) i lepršavo poskakujući odlasci s pozornice, koji su već sastavni dio njegova šarma. Bez toga koncert ne bi bio potpun. Tome je pridonijela i odlična postava koju čine Bob Metzger (gitara), Neil Larsen (klavijature), Rafael Gayol (bubnjevi) i Roscoe Beck (bas), poznat po tome što je svirao i u sastavu legendarnog Erica Johnsona. Na prateći vokal nam je pak nedostajala Sharon Robinson, s kojom je Cohen surađivao na većini svojih albuma nakon 1980. i koautorica hitova poput Everybody knows i Waiting for a miracle. Unatoč tome zvučni su učinci, koje je uz Cohenov baršunasti glas obilježila i autorova poetika ljubavi, samoće i vjere, kao i uvijek bili nešto posebno i posve samosvojno.
S glazbenog stajališta koncert je tako bio nezaboravno iskustvo, no nažalost će jednako teško (ali iz posve drugačijih razloga) biti zaboraviti i put kući. Vrli pokretači projekta Stožice još uvijek nisu primjereno uredili parkirališta ispred dvorane (autobusi naravno prestaju voziti već prije 23 sata) pa su se tisuće posjetitelja, od kojih se većina pješice uputila prema centru, u neopisivoj gužvi izlile u uski Vojkov prolaz i u guščjem redu bijesnile zašto za gradonačelnika radije nisu glasali za Jazbinšeka. Nismo odoljeli a da još jednom ne otpjevamo Cohenove stihove: “I raise the glass to the awful truth, which can’t be revealed to the ears of youth, except to say it isn’t worth a dime”.
fotografije: Aleš Podbrežnik
Setlista
1.Dance Me to the End of Love 2.The Future 3.Bird on the Wire 4.Everybody Knows 5.Who By Fire 6.Hey, That’s No Way To Say Goodbye 7.The Darkness 8.Born In Chains 9.Chelsea Hotel #2 10.Waiting for the Miracle 11.Anthem 12.Tower of Song 13.Suzanne 14.Avalanche (4th and 5th verse missing) 15.Sisters of Mercy 16.The Gypsy’s Wife 17.Feels So Good 18.The Partisan 19.Hallelujah 20.I’m Your Man 21.Take This Waltz —dodatak I.— 22.So Long, Marianne 23.First We Take Manhattan —dodatak II.— 24.Famous Blue Raincoat —dodatak III.— 25.If It Be Your Will (The Webb Sisters) 26.Closing Time —dodatak IV.— 27.I Tried To Leave You 28.Ain’t No Cure for Love
Galerija slika









