Autor: Rok Klemše
Fotografije: Aleš Podbrežnik
Mjesto: Orto bar, Ljubljana
Datum koncerta: 15.03.2012
Broj posjetitelja: 150
Cijena karte: 20€
Ne bih pomislio da me nakon koncerata Cynic, Atheist i Pestilence na našim prostorima još išta može iznenaditi. I onda tako usput najave da u Orto bar dolaze Fates Warning. Čekaj malo, postoji li još neki bend s tim imenom, ili nam doista dolaze pioniri progresivnog metala!? Ime koje su među svoje utjecaje ubrojila čak i velika imena poput Mikea Portnoya (koji je u jednom intervjuu čak rekao da Dream Theater pogrešno doživljavaju kao očeve žanra i da su to zapravo upravo Fates Warning) i pokojnog Chucka Schuldinera (Death)? Fates Warning su naravno samo jedni, a Orto bar je prošlog četvrtka na svojoj pozornici ugostio američke legende progresivnog metala, koje su žanr zapravo i osmislile. Nakon vala oduševljenja koji je izazvala najava koncerta bilo bi posve logično očekivati da će se koncert preseliti na neku veću lokaciju, koju bi bend poput Fates Warning svakako zaslužio. No unatoč malenosti koncertne dvorane Amerikanci na to nisu previše gledali, a publika se pobrinula da bend svoj prvi (i nadam se ne i posljednji) koncert kod nas neće zaboraviti.
Zastor je pao uz intro Disconnected (Part I) i na pozornicu Orta jedan za drugim probili su se Bobby Jarzombek (bubnjevi), Frank Aresti (gitara), Joey Vera (bas), osnivač Fates Warning Jim Matheos (gitara) i vokalist Ray Alder te oduševljenu publiku pozdravili s Disconnectedovom klasikom One. Od prvog udarca po žicama zvuk je bio kao iz kutije i ne sjećam se da je ijednom bendu koji je nastupao u Orto baru ikad uspjelo namjestiti tako savršen zvuk. Četvrtak je krasila nevjerojatna toplina, kristalno čista jasnoća i, kad je to bilo potrebno, razarajuća agresivnost i sirovost. Svaki instrument dobio je svoj prostor, svaka gitarska linija čula se bez problema, bubnjevi su bili glasni i jasni, a bas drndav i dubok. Zajedno s Alderovim toplim vokalom složili su jednu savršenu cjelinu koja je obujmila dvoranu i prisutne zavila u oblak glazbene čarolije. Matheos je kao većinski autor glazbe jedinstven skladatelj i gitarist, jer svoje komade ne gradi na drkajućim petominutnim solažama (namigivanje Petrucciju) nego je sposoban napisati u osnovi jednostavne rifove, koji su tehnički ipak postavljeni izrazito složeno. Matheos je u navezi s Arestijem »tour de force« gitarski dvojac koji su si u pravim trenucima za šalu dodavali dah oduzimajuće solaže. I Matheos i Aresti naizmjence se brinu za ritam i lead linije, koje su odsvirane besprijekorno, a obojica doista zasjaju kad svoje jednoglasne linije iznesu u »trademark Fates Warning« harmonijama. I ritam sekcija je sjekla kao ludilo! Iako će Mark Zonder najvjerojatnije uvijek biti smatran »the« bubnjarom grupe, Bobby Jarzombek je s lakoćom stao u doista velike cipele. Dok si promatrao njegovo bubnjanje, lako si se izgubio među svim prijelazima i putanjama bubnjarskih palica. I to na bubnjarskom setu koji je upola manji od setova većine metal bubnjara (zar ne, Portnoy). Energija je s pozornice zračila ponajviše zahvaljujući nevjerojatnom Veri, koji je na pozornici blistao s ludom karizmom, a istodobno prste po basovskim žicama šetao s perjanom lakoćom i uvjerljivošću. I zbog toga često bio nagrađen iskrenim ovacijama publike, a Alder je publici više puta dobacio »Joey likes you!« Usprkos prehladi i problemima s grlom i Ray Alder se fantastično odrezao, svaku vokalnu liniju otpjevao je na izuzetno srčan i uvjerljiv način, a vokalni nastup uspio je napuniti snažnim emocijama. Bilo je nevjerojatno čuti s kakvom lakoćom je Rayu uspjela interpretacija odličnih tekstova i iako visoke linije više ne može (i spretno ih je prilagodio svojim današnjim mogućnostima) njegov je vokal još uvijek moćan, osjećajan i sposoban za dramatičan nastup, koji bogati ionako bogate Fates Warning. Aresti je izdašnim back vokalima (koji su dokazivali da je i Frank fantastičan pjevač!) izuzetno lijepo vokalne linije samo još podigao u nebo. Prebrzo smo se morali nakon sat i četrdeset minuta nakon čudesne izvedbe Eye To Eye oprostiti od Fates Warning.
Bio je to gorak oproštaj, ali bili smo svjedoci doista prekrasnog koncerta koji su u besprijekornoj maniri izveli majstori svog zanata. Izvanredan nastup benda i energična publika faktori su koji su se pobrinuli da zidovi Orta prošlog četvrtka dožive vjerojatno najbolji koncert svoje karijere. Nikad mi neće biti jasno kako je moguće da su Fates Warning tako kriminalno zanemaren bend dok njihovi staleški kolege Dream Theater pune dvorane za tisuću, dvije tisuće ljudi, ali takva je već sudbina. Ni tračka sumnje nema da su Fates Warning progresivni metal »par excellece« kojem nema ravna. Nadam se da će se Jimove najave nove ploče uskoro ostvariti. I da ih još koji put dovede u naše krajeve.
Setlista
1. Intro/One
2. Life In Still Water
3. A Pleasant Shade of Gray: Part III
4. Outside Looking In
5. Down to the Wire
6. Heal Me
7. Still Remains
8. Another Perfect Day
9. The Ivory Gate of Dreams: IV.Quietus
10. A Pleasant Shade of Gray: Part XI
11. The 11th Hour
12. Point of View
13. Through Different Eyes
14. Monument
— dodatek —
15. At Fate’s Hand
16. Eye to Eye
Galerija slika
