Četiri paklene krune! (2013)

0 8

Autor: Rok Klemše
Fotografije: Nina Grad

Mjesto: Channel Zero, Ljubljana
Datum koncerta: 09.05.2013

Prošli je četvrtak opet prošao u znaku metal koncerta, samo što je najčešće poprište posljednjih nekoliko mjeseci, Orto bar s Kadilnico of Death, ovaj put zamijenila Metelkova i Channel Zero. I četvorka nastupajućih pod zajedničkim imenom Covenant of the Undivine pt. 2.

Bezdan se u devet sati prvi put otvorio dolaskom Kraševaca Gorge of Cerberus, koji su do prije nedavno bili poznati kao Goatblood. Unatoč promjeni imena, Kraševci ostaju čvrsto usidreni u iskonskom black metalu i neumoljivi su kao tlo s kojeg dolaze. Četvorka je u pola sata odsvirala solidan set sirovog, primitivnog black metala punog pčelastih gitara i basa te neprestanog blast beatanja, tako da ništa pretjerano originalno i svježe nisu ponudili, ali je njihova zloba uz sjaj crvenih svjetala i oštro renčeći vokal ipak ispala uvjerljivo i neizglumljeno. Gorge of Cerberus su baš na večer koncerta objavili svoj prvi demo Morbid Nekro Possession i s njega odsvirali sva četiri komada.

Postojnski speed/heavy metal manijaci Vigilance ovaj su put glazbeno bili posebno upadljivi jer su bili smješteni među tri punokrvne black metal postave, ali su se zato »ideološki« s preostalom trojkom slili u jednu paklensku brozgu. Vigilance na nadolazećem albumu Queen of the Midnight Fire, koji izlazi za dva dana, po ravnicama okultnog naime hodaju ruku pod ruku s Vragom. Dečki su od EP-a Steeds of Time prešli dug put i na prvijencu se posve skrasili u vodama koje im očito prokleto dobro leže. Ne samo to, Vigilance su vjerojatno domaća postava koja je u relativno kratkom vremenu napravila najveći napredak, i u skladanju autorskog materijala i u koncertnim aktivnostima. Dečki su se na pozornici posve udomaćili i priredili pravi headbanging ritual skladbi s nadolazećeg albuma i EP-a. Posebno je, unatoč lošem zvuku, oduševio vokalist Jakob, prava vokalna zvijer koja se snalazi i u visokim i u srednjim registrima, zna zvučati i agresivnije, a snalazi se i u suverenom vođenju programa. Vigilance su ovaj put najuvjerljivije djelovali u produženim instrumentalnim dionicama među kojima do izražaja dolaze promišljeni Gilianovi rifovi te duboko i raznoliko štropotanje Anžetovog basa. Jedva čekamo »release party«, koji će se dogoditi 18.5.2013. u  MC Postojna.

U jedanaest su na pozornicu stupili domaći black metal teškaši Somrak i »the witching hour« pomaknuli na jedanaest. Da je riječ o jednoj od vidljivijih i aktivnijih black metal postava na našim prostorima pokazivala je već najbrojnija publika večeri, koja je sastav i njihov mračni ritual pratila relativno aktivno. Tko je Somrak već vidio, točno zna što od njih očekivati, a ni ovaj put nije bilo drugačije. Somrak su svoj glazbeni masakr i ovaj put započeli uvodnim obredom pjevača J.D.-a, koji je zatim i nastavku stalno bio u središtu pozornosti. Već gotovo previše teatralno nastrojen vokalist tijekom koncerta ponovno je pio iz kaleža, plašio grimasama i pokretima koji su podsjećali na opsjednutu Regan iz Egzorcista, a nije nedostajalo ni kidanja stranica iz knjige i pljuvanja krvi. Somrak svoju crnu misu uživo nadograđuju odličnom izvedbom materijala, ovaj put su prednjačile ponajprije skladbe s aktualnog albuma The Blackwinged Serpent Crowned, a kosom zaklonjeni gitarist i basist u pozadini su ritualno šetali ponajprije prstima po svojim gitarama. Dobar zvuk išao je bendu na ruku, jasno se čuo čak i bas, čije linije doduše vjerno prate gitaru, ali ipak. Nakon dobar sat trajanja crne mise došlo je i vrijeme za posljednji spjev i Somrak je tama uzela malo prije ponoći.

I sa zadnjim nastupajućima, istarskom postavom Ater Era, ostali smo čvrsto usidreni u vodama black metala, ali s mnogo izraženijom atmosferom koju mjestimice obogaćuju gotovo psihodelične dionice. Trio je u posljednje vrijeme koncertno prilično aktivan jer se priprema za izdavanje novog studijskog albuma Beneath Inanimate Grime, koji izlazi za dobar tjedan dana. Dobar dio njega Ater Era su nam ovaj put već predstavili, a između toga kao bura napali su i skladbama s prvijenca. Ater Era su doduše usidreni u starošklolskom, iskonskom black metalu kakvih Darkthrone, ali ga obogaćuju izvornim ambijentalnim dionicama koje posežu i za drugim žanrovima, mjestimice doom metalskim, a ponajprije atmosferičnim i psihodeličnim. Upravo zahvaljujući potonjima Ater Era se približavaju sastavima poput Negura Bunget, a istodobno zvuče posve samosvojno. Zasluga za to leži ponajprije u jedinstvenim S.S.-ovim gitarskim vragolijama koje te neko vrijeme na sve strane razbacuju razjarenim trzanjem, a onda ti u tren oka postave čvrst zid hipnotičnih gitarskih linija koje te otpuhnu u oko uragana. Izuzetnu tehničku potkovanost i izniman osjećaj za skladanje posjeduje ta postava, koja bez sumnje spada u sam vrh domaćeg stvaralaštva ekstremne metal scene. Ne samo domaće, Ater Era lako posežu za samim vrhovima novodobnih black metal postava! Vrhunska izvedba benda odvela nas je iz kišne Ljubljane ravno u neumoljivu prirodu istarskog krajolika i tako stavila točku na i četvrtkovom paktu bezbožnika!

Galerija slika

Pošalji komentar

Tvoja e-adresa neće biti objavljena.

Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja internetske usluge, oglasnih sustava i funkcionalnosti koje bez kolačića ne bismo mogli ponuditi. Posjetom i korištenjem web-stranice pristaješ na kolačiće. Prihvati Pročitaj više

Privatnost i kolačići