Autor: Aleš Podbrežnik
Izvođač: Treat
Izdavač: Frontiers Records
Izlazak: 2010
Trajanje: 55:39
Ocjena: 5/5
Ako ijedan album izdan ove godine vraća nadu da će se melodični hard rock ikada vratiti, onda je to novi album “Coup De Grace” švedskih veterana i povratnika na scenu, Treat. Dečki od 1992. nisu bili na rock karti. No, odsutnost sa scene dečkima nije pokvarila osjećaj za glazbenu percepciju. Treat sa “Coup De Grace” ostaju prvorazredni kovači najveličanstvenijeg hard rocka na europskom tlu. Sunarodnjaci i Treat rivali kroz osamdesete, Europe, navikli na slavu i komercijalni uspjeh, u novom su vremenu promijenili stil, što se pokazalo kao dvosjekli mač. Treat, koji su u tome ostali posve neopterećeni, s druge su strane izdali pravi pravcati hard rock album, sa suvremenim zvukom u 2010., o kojem novi Europe danas mogu samo sanjati. Stil pisanja materijala ostao je isti kao u osamdesetima, produkcija naravno nije. Ona je živahna, bez ikakvog peglanja. Prisjetite se posljednjih albuma Švicaraca Gotthard i stvari postaju puno jasnije. U tragovima se sličnost između dvaju sastava povremeno može naći i u pristupu skladanju pjesama. Ako tome dodamo nedavnu suradnju Andreasa s Gotthard, ta povremena zvučna i stilska sličnost uopće nije toliko iznenađujuća (čak ni u jedinoj, inače odličnoj, baladi A Life To Die For).
14 skladbi, od toga jedan uvod. Dakle, ukupno pravih skladbi 13. Teško da ćeš među njima, ako uopće, naći izražajni promašaj. Ne. “Coup De Grace” funkcionira punom snagom od prve do zadnje sekunde. Dugi predah u djelovanju donio je na vidjelo hrpu ideja. One su iskorištene i spojene lukavo prefinjeno. Sve je raspoređeno u savršenu uravnoteženost pojedinih skladbi, iz čega proizlazi neosporna činjenica o najboljem što u 2010. može ponuditi hard rock. Govorim o hard rocku koji nosi iskrenu vezu s vremenom kad je tek izišao iz kolijevke (osamdesete).
Ne da Treat nisu povremeno koristili Hammond zvuk u prošlosti (album “Dreamhunter”), ali u 2010. njemu pribjegavaju više nego ikad. To je recimo krepostan Gotthard čvrstog produbljivanja hard rockerske linije, kojom zapovijedaju energični i živahni gitarski riffovi. U tu spoznaju odmah vas odvodi skladba The War Is Over. S nama je onaj poznati pozitivno nastrojeni duh sastava, po kojem je ostao prepoznatljiv. To je prenio i u novo razdoblje. Srednji dijelovi odlično su začinjeni fantastičnim solažama. Ono glavno su autoritativni refrenski napjevi, koji izvlače najbolje iz spoznaja i dostignuća AOR rocka. Bogato opremljene i atmosferski nadograđene osnovne vokalne linije tih refrena s višedijelnim harmonijama dolijevaju ulje na vatru nepovratnoj intoksikaciji svakog primatelja za melodičnu perfekciju u hard rock glazbi. Švedski perfekcionizam, što drugo!
Treat se ne zaustavljaju. Naboj održava All In s podkožno zaraznom otrovnom melodikom refrena. Skladbe su opremljene jasno prepoznatljivom trgajućom bas linijom, koja dodaje važan pečat kozmetici erotskog šmrcanja i slanosti Treat u novim vremenima. Papertiger ili dalje Roar (potonja je rođena za izdanje u obliku singla)? Možete se lomiti. Jedan je refren naime zaraznije od drugoga. To je album kojeg se nećete tako lako moći zasititi i dokazuje da su Treat poput staroga dobrog vina. “Coup De Grace” stoji uz bok veličanstvenim Treat vremenima osamdesetih, predvođenima albumima “Organized Crime” (1989) ili “Dreamhunter” (1989). Posebno je produbljena i trgajuća bas linija u Tangled Up. Jedinstveni atmosferski kontrast Treat postižu u kitici te skladbe između parajućeg basa i kristalno čistog vokala. Skies Of Mongolia može se pohvaliti jednim od najljepših i najdramatičnijih refrena albuma. Dahtajuća melodična perfekcija. Slijedi blago Gotthardovski riff Heaven Can Wait. Album ne posustaje. I drugi i završni dio albuma zadržava izniman pompozitet i dinamiku. Zahvaljujući iznimnoj raznolikosti uz istodobnu kompaktnu dovršenost. U intenzivnom završnom dijelu albuma valja istaknuti Leppardovsku “Hysteria” eru zaobljenu We Own The Night, koja već na milju navodi nježniji spol na istočni grijeh. Cure, pazite se! Točku na i stavlja Breathless. Ako se zavučem u stihove, nije teško zaključiti da su nastali na temelju osjećaja doživljenog orgazma. Zašto se onda suzdržavati. Ljubav je dio života koji nas pokreće i drži na nogama. A Treat, zreliji nego ikad, to jos prokleto dobro znaju. Majstori od kojih još i danas može učiti mnogi.
“Coup De Grace” spada u najuži izbor kandidata za album godine 2010. na polju melodičnog hard rocka. Posjeduje sve. Prepoznatljivu Treat karizmu, koja u potpunosti djeluje. Izniman živopisnost odabranih kompozicija, živahnu i dinamičnu produkciju, a pritom na idealan način ističe i kapitalizira urođeni osjećaj sastava za stvaranje zapaljivo zavodljivih hard rock rušilaca s atmosferskim vrhuncima u melodično izbrušenim refrenima, koji se doslovno natječu koji će kojemu preuzeti pozornost. Vrhunaca nema, ili ipak. Sve su skladbe vrhunci. Besprijekoran album.
Postava
Robert Ernlund – vokal
Anders “Gary” Wikström – gitara, prateći vokal
Patrick Appelgren – klavijature, prateći vokal
Nalle Pahlsson – bas gitara, prateći vokal
Jamie Borger – bubnjevi, prateći vokal
Produkcija
Anders “Gary” Wikström & Patrick Appelgren
Popis skladbi
1. Prelude – Coup de Grace(2:30)
2. The War Is Over (4:02)
3. All In (4:16)
4. Paper Tiger (4:29)
5. Roar (4:30)
6. A Life To Die For (4:24)
7. Tangled Up (4:10)
8. Skies of Mongolia (3:54)
9. Heaven Can Wait (4:12)
10. I’m Not Runnin’ (3:29)
11. No Way Without You (4:12)
12. We Own The Night (4:37)
13. All For Love (3:51)
14. Breathless (4:25)
