Izdavač: Nika Records
Datum izlaska: 21. 10. 2022.
Produkcija: Metropolis
Trajanje albuma: 31.49 min
Žanr: Rock ‘N’ Roll
Ocjena: 8.5/10
Metropolis su rock’n’roll trio iz Ljubljane. Bend danas u Sloveniji poznaje svatko tko makar malo prati rock scenu. Riječ je o tri prekaljena mačka s nevjerojatnim kilometrima na slovenskoj rock sceni. Nakon više od dvadeset godina čekanja skupina je svoj novi studijski album zapravo morala izbaciti iz sebe. Čak i da nije htjela, morala je. Metropolis su 2016. obnovili svoje koncertne aktivnosti. Godinu prije u njihove je redove naime ušao Marko Čulajević ‘Čule’, inače itekako poznata figura slovenskih rock’n’roll nitkova The Sausages. S takvim gitaristom na brodu Matjaž Hočevar ‘Hotschko’ i Anže Breskvar ‘BMD’ ponovno su našli pun zalet i aktivirali sve strasti koje ih oduvijek vežu uz magiju rocka. Album Metropolis tako je bio spreman već prije dvije godine. Zatim je uslijedio dvogodišnji ‘Covid-19 scenarij’ i s njim dvogodišnji zaostatak izlaska albuma.
Metropolis su oduvijek jako nadahnuti likom i djelom Motörhead. Tko je bio na njihovim koncertima, vrlo dobro zna koliko im dobro idu od ruke i obrade znamenitih klasika jedne od najikoničnijih grupa ere rocka. Ta vječna opsjednutost Motörheadom naravno se prenosi na sam stil pisanja glazbe, pa i na zvuk odnosno produkciju autorskog materijala. ‘Hotschko’ je vokalno taman dovoljno uspješno blizu da cijelo vrijeme ‘sviđajuće iritira’ slušatelja asocijacijama na Lemmyja. Njegov gromoglasni bas detonira i reže kao da je na pozornici još jedna gitara. Čovjek često udara pune kvinte i akorde kojima su fraze dodatno otežane, dok njegove zarđale bas linije s notom izrazitog kontrasta drobe armirani beton. Slično kao što vrijedi za znameniti Lemmyjev Rickenbacker zvuk. Majstor na bas gitari dodaje i solo izlet u Love Potion Nr. 5.
Čule je gitarist koji među ostalim ima Lynyrd Skynyrd u malom prstu (posjetitelji koncerata The Sausages to dobro znaju). Već je samo to dovoljan podatak da odmah postane jasno koliko je vražje dobar gitarist Čule. A ako povlačimo još dalje paralele s Motörhead i kad je riječ o sviranju gitare, povijest nas uči da su u karijeri (točnije između 1977. i 2015.) imali tri temeljna gitarista. Čuleu bi tako uz usporedbe i s obzirom na to što pokazuje u skladbama albuma »Metropolis« pripala prilično posrećena asocijacija na mušastog Škota Briana Robertsona. Iznimno je tehnički izbrušen, a skladba poput ‘boogie izleta’ Bony Maronie (jedan od definitivnih autorskih vrhunaca albuma) posebno je slikovito prožeta njegovim neukrotivim stampedom solističkih ludorija, koje ne samo toj skladbi, nego svih devet, daju onaj dodatni oktanski pogon primordijalne, gotovo instinktivno stvorene rock’n’roll naravi. Trio je na ovom izdanju cijelo vrijeme u biti elementarnosti magije rock’n’rolla. Upravo je to i tražio. Zato »Metropolis« cijelo vrijeme fantastično grabi. Bez obzira na asocijacije s Motörhead, bitna je njegova ambalaža. Odsviran je s golemim jajima, silovitim žarom i srčanošću. Upravo to je dovoljno u ovakvoj glazbenoj priči.
Nekoliko skladbi djeluje kao da su ih Motörhead zaboravili snimiti i koje su čekale nakon »Another Perfect Day« (1983.) da ih Lemmy, Philthy i Robbo izbace na sljedećem izdanju, no do toga nije došlo jer Lemmy nije baš dugo podnosio ‘baletne piruete’ na tadašnjim koncertima Motörhead. Riječ je dakle o onim četirima albumskim skladbama koje su silno potentne packe, prožete viškom testosterona, adrenalinske žurbe i vrenjem alkoholnih para. Tu se ubrajaju: On The Road, Love Potion No. 5, Looking For Trouble i pred kraj albuma End Of Time. Lemmy bi uz djela tria Metropolis na novoj ploči zacijelo podigao barem jednu obrvu te s punim odobravanjem pozdravio album.
Metropolis su pak uz sve usporedbe s Motörhead i svoja priča. Tu je podrugljiva Dancing King, u kojoj Hotschko opet halapljivo lovi nevine djevojke po zadimljenim prostorima noćnih klubova. U toj skladbi impresionira i lukavo ubačen ‘honky tonk’ klavir, kao i nova briljantna solaža Čulea nabijena erotogenim voltažom. Uz spomenutu Bony Maronie, Dancing King još je jedan albumski otklon koji upozorava da se slušanje glazbe kod Metropolis ne počinje i ne završava s Motörhead. Uz osam autorskih točaka tu su još dvije sporije točke. Gone To Hell i Good Night (gitarska solaža začinjena je i ‘slide’ manevrima). I one donose zahvalne dinamične otklone od ostatka materijala. S obzirom na opći drndu i štrcu, rešetanje i cijelo vrijeme podrugljiv zalet nesvete nevaljalosti triju otpadnika rock ‘n’ rolla – što personificira većina skladbi albuma, takvi su otklon poželjni. Trio točno zna kako se stvarima streže da album odmah grabi. Metropolis vladaju aksiomom svete rock’n’roll jednostavnosti s nevjerojatnom vještinom. Skladbe grizu i napadaju od prve. Kao grabežljive packe iskonske rock’n’roll branše koje u trenu podignu svakoga na noge. Vokalne linije prožete alkoholnim parama, sirov i hrapav, a snažan i potresan vokal Matjaža Hočevara, definitivno je element koji privlači slušatelja u tren oka. I drži ga cijelo vrijeme čvrsto uza se.
Album »Metropolis« iskren je album. Živ je i hvata organski. Snimljen po uzoru na koncertni nastup tria u studiju. Veze među članovima tria izrazito su koherentne i isprepletene. Generiraju odličnu percepciju i sporazumijevanje u kreaciji zvuka i stila koji personificira album. Skupinu Metropolis obavezno se sluša na koncertima. Na rep albuma dodana je još i ZZ Top obrada Beer Drinkers & Hell Raisers. U (novoj) bezobzirnoj egzekuciji. I znate zašto je trio izabrao tu stvar? Jer su Hotschko, Čule i BMD točno ono o čemu svjedoči naslov komada. Album »Metropolis« nosi znakovit naslov. Skupina se s ovim albumom na neki način rodila ponovno. Reafirmirala je svoje poslanje. A album je paklenski ugodan. Odlično pročisti slušne kanale i pokrene krv po tijelu. Škakljivim učinkom. Sve tamo do nabreklih dijelova muške intime. To je i elementarno poslanje svakog dobrog rock’n’roll albuma u režiji pravih pasjih ‘mamojebaca’. I vjerujte. »Metropolis« je upravo to. Prema najavama skupine nova je Metropolis era s njim tek počela, jer trio obećava u kratkom roku nove studijske aktivnosti. Prvi čin trio je dakle odradio što je moguće uvjerljivije. S pravom mačo ohološću!
Autor: Aleš Podbrežnik
Popis skladbi:
1. On the Road
2. Dancing King
3. Love Potion No.5
4. Bony Maronie
5. Lookin’ For Trouble
6. Gone to Hell
7. End of Time
8. Good Night
9. Beer Drinkers & Hell Raisers
Postava:
Matjaž Hočevar ‘Hotschko’ – vokal, bas gitara
Marko Čulajević ‘Čule’ – gitara
Anže Breskvar ‘BMD’ – bubnjevi
