Battalions of Fear
Autor: Peter Podbrežnik
Izvođač: Blind Guardian
Izdavač: Virgin Records
Izdanje: 1988
Trajanje: 39:20
Ocjena: 3.5/5
U razdoblju kada su se Helloween iz speed metal atrakcije, nakon dolaska pjevača Michaela Kiskeja, preobrazili u pionire power metala, u Njemačkoj su sredinom osamdesetih nikli neki srodni bendovi koji su se u svojoj glazbi kleli u kombinaciju brzine, melodičnosti i s vremenom sve epskijih aranžmana. Helloween stoga vrlo brzo nisu bili usamljeni u svom pothvatu, iako je trebalo proći još nekoliko godina prije nego što je neki drugi sastav formu power metala doveo do takvog savršenstva. Među najuspješnijim i najizvornijim takvim sastavima bili su njihovi nešto mlađi njemački sunarodnjaci Blind Guardian, koji su svoj put započeli kao speed metal kolektiv gladan dokazivanja, pod snažnim utjecajem bendova poput Iron Maiden, Queensryche, Metallica i naravno Helloween, koji su u svojim ranim godinama također bili opsjednuti speed metalom.
Blind Guardian prvotno su se zvali Lucifer’s Heritage, no u vrijeme snimanja svog studijskog prvijenca »Battalions of Fear« domišljato su se preimenovali kako zbog okultne simbolike svog prijašnjeg imena slučajno ne bi imali slične probleme kakve su na početku karijere imali Running Wild, koje su neki pogrešno povezivali s black metalom. Pjevač/basist Hansi Kürsch, glavni gitarist André Olbrich, ritam gitarist Marcus ‘Magnus’ Siepen i bubnjar Thomas ‘Thomen’ Stauch, članovi benda koji su zajedno izdržali čak 18 godina, gotovo su jednako kao heavy metal voljeli književna djela J.R.R. Tolkiena, Stephena Kinga, Michaela Moorcocka i Franka Herberta, a bili su i opsjednuti video igrama iz serije ‘Dungeons and Dragons’, što je ponajviše utjecalo na njihove tekstove i ikonografiju, koje su tijekom godina stalno nadograđivali. Uz to je njihovo štovanje Tolkiena odigralo važnu ulogu u sve većoj prepoznatljivosti među metal svijetom. Glazbeno gledano, Blind Guardian su na početku karijere više podsjećali na neki američki speed metal bend nego na tipične predstavnike teutonske heavy metal škole, no već su na »Battalions Of Fear«, koji je uglavnom bio tranzicijski uradak, polako počeli oblikovati svoj prepoznatljiv epski stil, koji im je kasnije donio svjetsku slavu.
Među najbolje stvari na albumu spada već uvodni »Majesty«, koji je kroz godine dobro izdržao test vremena, pa nije čudno da ga Blind Guardian i danas gotovo uvijek izvode na svojim koncertima. Nakon kratkog uvoda na lajni, koji zvuči kao pomalo šašava parodija na Straussov ‘Na lijepom plavom Dunavu’, slijedi vatren prijelaz u užareni speed metal, dok tekst govori o pustolovinama Družine prstena iz Tolkienova kultnog remek-djela ‘Gospodar prstenova’. Intenzivan rad dvostruke bas bubnja i oštre gitarske dionice popraćeni su Hansijevom energičnom pjevačkom izvedbom. Njegov vokal je u toj fazi karijere bio još popriličan ‘hrapav’ i manje ‘rastezljiv’, no u nastavku je brzo napredovao i sazrio do zavidnih razmjera. Na »Majesty« su se u refrenu već pojavljivala višeglasja koja su kasnije, kada su Blind Guardian među svoje važne utjecaje počeli ubrajati i Queen, postala jedan od njihovih zaštitnih znakova. »Majesty« je inače jedna od četiriju stvari na albumu koje se dotiču događaja iz ‘Gospodara prstenova’, ponajviše događaja iz prve knjige ‘Družba prstena’.
»Guardian of the Blind«, inspiriran romanom ‘To’ iz pera Stephena Kinga, usprkos svom naslovu nikada nije postao reprezentativna skladba sastava. Možda je tome kumovalo to što ovaj speed metal vrtuljak s povampirenim vokalnim pristupom nema baš spektakularan refren ni neki posebno zanimljiv aranžman. »Trial by the Archon« je kratak instrumental s borbenim bubnjarskim prijelazima i moćnim gitarskim dionicama, inspiriran rasom Archon iz popularne serije video igara ‘Dungeons & Dragons’, koju su članovi benda naprosto obožavali. Slijedi izravan prijelaz u »Wizard’s Crown«, koja se izvorno zvala »Halloween«, ali su je morali preimenovati jer su Helloween tada već imali skladbu istog naslova. Zloslutnu atmosferu prati borbeni refren, kojeg podupiru udaranje dvostruke bas bubnja i jetke gitarske fraze. Tekst govori o zloglasnom okultistu Aleisteru Crowleyju, koji je još od Black Sabbath nadalje palio maštu brojnih metal sastava.
»Run For the Night«, još jedan do kraja navijen speed metal rušilac koji priča o kalvariji ‘Družine prstena’, nedvojbeno spada među vrhunce albuma. Hansi se tu nekoliko puta okuša i u dosezanju visokih tonova, dok Olbrich servira epski gitarski solo. Vrhunac skladbe je odličan refren s karakterističnim epskim višeglasjima. Nešto progresivnije usmjeren »The Martyr«, ‘priča’ o Isusovoj muci, svojevrstan je hibrid između ranog, speed metal i kasnijeg, epsko-power metal Blind Guardian stila. Rad bubnjeva i puls bas linija uz brojne zanimljive prijelaze još su izrazito speed metal, dok glavna gitara već odiše znatno većom raznovrsnošću.
Naslovna stvar, koja spada među najžešće trenutke albuma, jetka je kritika politike tadašnjeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, s Hansijevom pjevačkom izvedbom punom bijesa. Moglo bi se reći da je riječ o prilično neuobičajenom, pobunjenički raspoloženom ostvarenju u kojem se u gitarskim harmonijama osjećaju brojni utjecaji Iron Maiden. Na kraju albuma nalaze se dva instrumentala: »By the Gates of Moira«, koji sadrži elemente Dvořákove 9. simfonije ‘Iz Novog svijeta’ i nekoliko epskih gitarskih harmonija, te bonus skladba »Gandalf’s Rebirth«, koja je lijepa ambijentalna posveta čudesnom preporodu dobrog čarobnjaka Gandalfa iz ‘Gospodara prstenova’. »Gandalf’s Rebirth« bend je snimio još kao Lucifer’s Heritage. Na njoj su sudjelovali raniji bubnjar Hans-Peter Frey i raniji gitarist Christof Thiesen, koji su u bendu bili vrlo kratko.
Ambiciozni prvijenac jedne od najkvalitetnijih postava njemačke metal scene, »Battalions of Fear«, još je u mnogočemu bio speed metal uradak koji je odražavao važne utjecaje nekih etabliranijih metal sastava, no na pojedinim se skladbama već moglo čuti da Blind Guardian polako, ali uporno grade potpuno specifičan i iznimno ambiciozan pristup epskom power metalu. Uz prvijenac Helloweena, nedvojbeno spada među bolje početke studijske karijere nekog predstavnika njemačke power metal scene, iako se bend od tada stilski poprilično promijenio, sazrio i temeljito napredovao. Već se na sljedećem albumu »Follow the Blind« (1989), koji je inače bio malo mračniji, žešći i čak nešto više thrash obojen, mogao zamijetiti blagi napredak, jer su na njemu prvi put upotrijebili klavijature i polako počeli otkrivati simfonijske aranžmane koji će u njihovoj glazbi dobivati sve važnije mjesto.
Blind Guardian – Battalions Of Fear (cijeli album):
https://www.youtube.com/watch?v=LALDRn4j1XI
Postava
1. Majesty (7:28)
2. Guardian of the Blind (5:09)
3. Trial by the Archon (1:41)
4. Wizard’s Crown (3:48)
5. Run for the Night (3:33)
6. The Martyr (6:14)
7. Battalions of Fear (6:06)
8. By the Gates of Moria (2:52)
Bonus skladba:
9.) Gandalf’s Rebirth (2:10)
Produkcija
Kalle Trapp
Popis skladbi
Hansi Kürsch – vokal, bas gitara
André Olbrich – glavna gitara, prateći vokal
Marcus Siepen – ritam gitara, prateći vokal
Thomas Stauch – bubnjevi