Testament: Para Bellum
Izdavač: Nuclear Blast Records
Datum izlaska: 10. 10. 2025.
Produkcija: Chuck Billy & Eric Peterson
Trajanje albuma: 50.24 min
Žanr: Thrash Metal
Ocjena: 9.0/10
“Para Bellum” je četrnaesti studijski album Bay Area thrash metal legendi Testament. Riječ je o još jednom besprijekornom djelu velikih ljutitih čika thrasha! Krajnje abrazivan i razarajući, a s lijepom dozom idejnih skretanja kojima iskusni stari vukovi nevjerojatno spretno barataju, kad govorimo o mudrosti koja nalaže kako zadržati svu bezgraničnu agresiju kompozicije, a istodobno iz nje izvući umjetnički zanimljivost koja ostavlja bez daha! Da. Ostavlja bez daha, i to 36 godina nakon što je izašao prvijenac “The Legacy”. Testament su dakle i nakon 14. studijskog albuma sinonim za legendarni sastav koji ne zna i ne može razočarati. Sastav koji je kroz vrijeme, naravno uz genijalnost samih članova (prave bratovštine), umjetnički sazrijevao i evolucijski spretno koračao u korak s razvojem novotarija (općenito produkcijskih mogućnosti u studijima) te sve to spretno uklapao u svoju izvornu thrash metalsku nakostriješenost.
Sastavu se u ljeto 2023. pridružio manje poznati bubnjar Chris Dovas, koji je prije svirao u sastavu Seven Spires. Hoglan je sastav ponovno napustio početkom 2022. Vratio se Lombardo, koji je Testament pomogao odraditi turneju po Sjevernoj Americi, no i on je u kolovozu 2023. odbio daljnju suradnju sa sastavom. Koračati u cipelama prethodnika poput Genea Hoglana i Davea Lombarda, pogotovo za mladca s relativno kratkim stažem, nije mačji kašalj. No briga je suvišna. Dovas je naprosto nabrušen i odsvira sve točno onako kako to zahtijevaju visoki kvalitetni standardi sastava Testament. Sastava koji je oduvijek slovio po tehničkoj nenadmašnosti. Chris djeluje duhovito, razigrano, a na dvostrukim pedalama bubnja krajnje bestijalno. Stigao je dakle na pravo mjesto. To smo doživjeli i prošlog listopada, kad su Testament ponovno posjetili Ljubljanu – RockLine recenzija koncerta! S tim se dečkom nema šale.
Testament su ozbiljno opaki. I zlobni. Još uvijek. Chuck Billy riče kao pobješnjeli grizli kojeg je netko silom probudio usred zimskog sna. Opet nudi više lica, a pritom je već u uvodnoj For The Love Of Pain naprosto zapanjujući. Ta se skladba otvara slikovitim thrash metal rifom a la Testament, no to je praktički i sve što od klasičnog thrasha u njoj dobivamo. U toj frazi savršeno impresionira cvileći prijelazni ton, kad se Skolnick i Peterson nemilosrdno objese na tremolo. Pjesma već u strofi prelazi u iskustvo koje ima gotovo više veze s death metalom nego komercijalna mirisnost novih Arch Enemy, ako smijem biti malo bezobrazan. Poglavito zbog bestijalnog growla razjarenog Chucka Billyja. I više od toga. Pjesma se pred kraj druge minute ‘razlomi’ i prelazi u jednominutni black metalski šut, kojemu se sastav vraća do kraja pjesme, spretno ga izmjenjujući s vodećim thrash metal rifom. Kasnije skužiš da je riječ o ‘black metalskom’ refrenu. Paklensko trzanje, poduprto razornim blast-beatom, sa zvučnom zgusnutošću koja djeluje mračno, ali do mjere simfonijski. Pogotovo izlazna gitarska harmonija. Natuknica? Projekt Dragonlord vam je zacijelo poznat.
Infanticide A. I. i za njim Shadow People vraćaju thrash metal na album. Podmetanje poluтonova održava toksičnost u fraziranju na najvišoj razini. Baratanje glazbenošću ponovno pokazuje izvanrednu skladateljsku spretnost. Iznenađujuće skretanje donosi balada Ment To Be. Akustična gitarska harmonija u uvodnom dijelu preljeva se u nešto što odiše nevjerojatnom staroškolskom atmosferom (sjetite se Return To Serenity s albuma “Ritual”, stara dobra Metallica tad je izašla recimo s Fade To Black), kao da je izletjelo ravno iz osamdesetih, kad je thrash metal izbio na površinu, a Testament su bili točno tamo. Chuck gotovo čistim vokalom, ali uvučen u produkcijsku mračnost i glazbenu melankoliju. Ni dodane simfonijske orkestracije ne unose nimalo šećera. Nigdje. Fantastično kompozicijsko skretanje koje razelektrizira nakostriješeni uvod albuma, a održava izuzetnu tmurnost i beznađe.
High Noon vraća album u novi juriš. Harmonije gitara u ovoj skladbi djeluju posebno zlokobno, rifovi kao da bljuju vatru na sve strane. Pjesma koja se neustavljivo kotrlja na rušilnom radu dvostruke bas bubnja. Klasična thrash metalska zadušnica Witchhunt i dalje održava razorni ritamski marš na albumu, a nakon toga slijedi još jedno skretanje, skladba Nature Of The Beast, u kojoj se pjesma napije klasičnosti stare škole metala, što album vodi čak prema N.W.O.B.H.M. vremenima. Za takav je dojam blago zaslužan i Chuckov clean pristup pjevanju. Srednje brza Room 117 vraća na album thrash groove, sastav kroz ljutiti teatar razvija simpatičnu mjeru glazbenosti. Chuck ostaje zarazan posebno u Havana Syndrome, gdje sastav opet dolijeva ulje na vatru, spretno se izmjenjujući između bijesne strofe i klasične glazbenosti refrena! Doticaj s prvom albumskom erom (1989. – 1992.) je neizbježan! Završna naslovna skladba vjerojatno slovi čak i po najvećoj dozi tehničke kompleksnosti. Opet je tu ubačen blackmetalski prijelazni ukras, a pjesma je uravnotežena klasičnim gitarskim harmonijama starih osamdesetih, gdje ostaje mnogo prostora za dobro poznatu thrash metalsku podrugljivost jahača apokalipse iz Bay Areae. Izvanredan zaključak albuma koji te samo od sebe natjera da na playeru pritisneš gumb s naredbom ‘ponovi’.
Produkcija? Nema debate. Nije upitna. Vrhunska je. Prekrasno zgusnut, živ i mračan zvuk koji lomata i guta svjetlost pred sobom te udara iz svih cilindara nevjerojatnom vatrenošću. Gradivni elementi zvučne slike kristalno jasno pulsiraju kroz album. Zvuk je majstorski kontrastiran i ispunjen. Album djeluje živo, mjestimice izdašno ovampireno, bijesno i krajnje usijano. Testament ostaju u svakom pogledu, bez obzira na golemi vijugavi put koji se vije iza njih i zbog kojeg bi netko pomislio da postaju iscrpljeni, i u zrelim godinama i dalje vrlo, vrlo prokleto i prekrasno ljuti! Ono što nudi glazbena supstanca najnovijeg dosega sastava samo je još jedan dokaz da Testament skladaju materijal za koji nije daleko laskava oznaka: najbolji metal ovog trena. “Para Bellum” je jednostavno rečeno remek-djelo.
Autor: Aleš Podbrežnik
Popis skladbi:
1. For The Love Of Pain
2. Infanticide A.I.
3. Shadow People
4. Meant to Be
5. High Noon
6. Witch Hunt
7. Nature Of The Beast
8. Room 117
9. Havana Syndrome
10. Para Bellum
Postava:
Chuck Billy – vokal
Eric Peterson – gitara
Alex Skolnick – gitara
Steve DiGiorgio – bas-gitara
Chris Dovas – bubnjevi
